Hugo Wolf
Genijalnost i ludilo
| | 1860 | Hugo Wolf rođen je u Windischgrätzu (Slovenj Gradec) u tadašnjoj donjoj Štajerskoj. |
| 1875 | Nakon što ga je otac kod kuće učio svirati violinu i klavir, odlazi na Konzervatorij u Beč. |
| 1875-1878 | U kratkom vremenu sklada 50 pjesama. U međuvremenu je ponovno napustio bečki Konzervatorij. On bi najradije učio kod nekog od velikih majstora, no svi ga odbijaju, među ostalim i Johannes Brahms. |
| 1878-1887 | Wolf postaje glazbeni kritičar i nema dobru riječ ni za jednu osobu koja ga je prije odbila. |
| 1888-1898 | Konačno pobuđuje pozornost svojim skladbama. Motiviran uspjehom, sve se intenzivnije okreće glazbi. Između ostalog, uglazbljuje Goetheove pjesme, a 1895. sklada operu "Der Corregidor". Wolfovo stvaranje uvijek iznova prekidaju faze mentalne letargije. |
| 1898-1903 | Loše psihičko i fizičko zdravstveno stanje potiče glazbenika da se 1898. uputi u pokrajinsku bolnicu za duševene bolesnike. |
| 1903 | Hugo Wolf umire u dobi od 43 godine u Neurološkoj klinici u Beču. |
Hugo Wolf (*1860 +1903)
| Hugo Wolf rođen je u ožujku 1860. u Windischgräzu (danas Slovenj Gradec u Sloveniji) u tadašnjoj donjoj Štajerskoj. Njegov ga je otac od malih nogu učio svirati klavir i violinu pa je dječak već s 15 godina primljen na Konzervatorij u Beču. Međutim, tamo je studirao samo godinu dana, a poslije se obrazovao autodidaktički.
Neprihvaćanje
U iduće tri godine napisao je 50 pjesama. Najveća želja mladog skladatelja bila je učiti kod nekog majstora kao što je, na primjer, Johannes Brahms, no naišao je na odbijanje. To ga je jako pogodilo pa se veliko poštovanje prema velikim umjetnicima, prije svega prema Johannesu Brahmsu, pretvorilo u neprijateljstvo. Veliki je skladatelj to osjetio na svojoj koži jer je mladić u međuvremenu postao glazbeni kritičar u novinama "Wiener Salonblatt". U svojim je člancima bez milosti kritizirao Brahmsa, dok je bio pun hvale za Wagnera, Liszta i Brucknera.
Uspjeh
| Usprkos početnim poteškoćama, Hugo Wolf je u dobi od 28 godina ipak uspio zainteresirati javnost za svoje skladbe, kad je jedan bečki izdavač izdao njegove prve pjesmarice. Idućih se godina intenzivno posvetio vlastitoj glazbi, uglazbivši pjesme koje su napisali Goethe, Heine, Keller i Mörike. Međutim, između toga su se uvijek javljale faze letargije, u kojima je skladatelj samo vegetirao.
Bolest
Sredinom devedesetih godina 19. stoljeća duševna rastrojenost, zajedno s lošim zdravstvenim stanjem, uzima sve više maha pa je Štajerac nakon pokušaja samoubojstva 1898. prema vlastitoj želji upućen u pokrajinsku bolnicu za duševne bolesnike u Beču. Hugo Wolf je u bolnici umro 22. veljače 1903. u dobi od samo 43 godine.